Uvod Posljednjih godina u svijetu i kod nas sve popularnija je terapijska metoda pod nazivom Sistemske konstelacije. I sve više psihoterapeuta uključuje je u svoj rad. Kako se i tu rad na temi, pitanju ili problemu odigrava na sceni uz prisutnost više ljudi u određenim ulogama, mnogi ljudi konstelacije poistovjećuju s psihodramom. Međutim, osim određenih
Dvodnevna radionica u Zagrebu, subota 6. 5. 2017. (9.30 – 18 sati) i nedjelja 7. 5. 2017. (9.30 – 16 sati) Uobičajeno je danas na prvu pojavu nekog simptoma (npr. glavobolje, mučnine, nervoze i sl.) posegnuti za tabletom koja će ga umiriti i učiniti da se za par trenutaka osjećamo bolje. Međutim, ukloniti simptom ne
„Kako li je to tužno“, zavapi Dorian Gray uporno gledajući u svoj portret. „O, tako tužno. Ja ću ostarjeti, postati ružan i oduran a ta će slika zauvijek ostati mlada... O kad bi barem moglo biti obratno! Da ja ostanem vječno mlad, a slika da stari! Sve, sve bih dao za to! Da, nema toga
Koliko puta smo sebe i/ili druge ulovili u nekoj reakciji neprimjereno burnoj u odnosu na ono što je izazvalo. Kao da se odjednom pokrenula lavina koju nismo očekivali. Jednako kao kada početnik u radu na računalu pritisne određenu tipku i na monitoru se odjednom pojavi cijeli niz brojki, slova i sl. za koje nije ni
Vrijeme u kojem živimo prepuno je izazova i promjena koje zadiru u sva područja života. Tehnička i znanstvena dostignuća iz dana u dan ruše granice svijeta koji smo poznavali, premošćujući udaljenosti među najudaljenijim civilizacijama naše planete, štoviše, sve dostupnijim nam čineći i one druge. Ustaljeni obrasci i navike življenja iz dana u dan bivaju dovedeni
3. prosinca 1967. kirurg Christian Barnard izveo je prvu transplantaciju srca presadivši srce 25-godišnje žene u tijelo 55-godišnjeg Louisa Washkanskyja koji je umro nakon 18 dana. Drugu transplantaciju srca izveo je 2. siječnja 1968. a pacijent Philip Blaiberg preživio je puna 563 dana nakon operacije. Otada do danas transplantacijska medicina razvila se do neslućenih razmjera
Pitanjima o pravoj prirodi ljudskoga bića i smislu njegova postojanja bavili su se i bave filozofi, mistici i pjesnici svih vremena i kultura svijeta. Početkom sedamdesetih godina prošlog stoljeća fizičar Fritjof Capra, uspoređujući tekstove kvantnih fizičara i istočnjačkih mistika u knjizi „Tao fizike“, pokazao je da znanost i mistika različitim riječima u biti govore o
Naši su životi priče. Ponekad, međutim, svoje priče ne prepoznajemo dok se odvijaju pred nama. Premda katkada maglovito naslutimo da je naša priča jedinstvena, vrijedna razmišljanja. Možda bismo dobro postupili kada bismo meditirali o svom životnom putu i povremeno si postavljali pitanja kao što su: "Tko sam? Koja je moja svrha? Kakvim putem želi ići
Zaluta jedan čovjek u zemlju luđaka. Na putu sretne grupu ljudi koja je izbezumljena bježala od žitnoga polja. Kad ih neznanac upita što se dogodilo, odgovoriše mu da je u polju neko strašno čudovište. Zaintrigiran, čovjek odluči sam istražiti o čemu je riječ te se uputi prema polju gdje, na svoje iznenađenje, ugleda običnu lubenicu…
“Sadašnja bolest našega društva je kompulzivni komformitet”, napisao je svojedobno Jacob Levy Moreno. Vjerujući da je osnovni problem ljudi u tome što, uvjetovani načinom odgoja te vlastitim i tuđim očekivanjima, pokušavaju biti ono što nisu umjesto da otkriju i izraze ono što jesu, on se cijelog života trudio pomoći im da u međusobnoj interakciji budu
