„Kako li je to tužno“, zavapi Dorian Gray uporno gledajući u svoj portret. „O, tako tužno. Ja ću ostarjeti, postati ružan i oduran a ta će slika zauvijek ostati mlada... O kad bi barem moglo biti obratno! Da ja ostanem vječno mlad, a slika da stari! Sve, sve bih dao za to! Da, nema toga

Koliko puta smo sebe i/ili druge ulovili u reakciji neprimjereno burnoj u odnosu na ono što je izazvalo. Kao da se odjednom pokrenula lavina koju nismo očekivali. Kao kada početnik u radu na računalu pritisne određenu tipku i na monitoru se odjednom pojavi cijeli niz znakova za koje nije ni znao da postoje. Pojedine situacije,

Najbolja škola o božanskome bile su mi kušnje. (Martin Luther) Vrijeme u kojem živimo prepuno je izazova i promjena koje zadiru u sva područja života. Tehnička i znanstvena dostignuća ruše granice svijeta koji smo poznavali, premošćujući udaljenosti među najudaljenijim civilizacijama našeg planeta i sve dostupnijim nam čineći i one druge. Ustaljeni obrasci i navike življenja

Mudrost predaka Manje i veće promjene nužan su dio svakog života. Svaki problem na neki način dovodi u pitanje naš dotadašnji sustav razmišljanja i funkcioniranja te zahtijeva određeni pomak, promjenu. Trudeći se riješiti problem i odgovoriti izazovima koje pred nas postavlja, učimo, mijenjamo se i rastemo u psihičkom i duhovnom smislu riječi. No kako svaki

Iako je čovjek duhovno biće, njegovo duhovno buđenje i razvoj rijetko se odvijaju prirodno i skladno. Obično im prethodi neka životna kriza i pokušaj razumijevanja smisla svoga postojanja, što na površinu donosi razne unutarnje konflikte. Mnogi ljudi žive prema pomno stvorenim sličicama o tome kako bi trebali izgledati oni i njihov svijet. Žude za nekom

Svi sanjamo, i to čak po nekoliko puta tijekom noći ili za vrijeme dnevnog odmora. Usprkos tome, mnogi se ne sjećaju svojih snova i ne obraćaju pozornost na njih. Nažalost, time propuštaju vrlo vrijedan i zanimljiv dio života koji im usto može pomoći pri rješavanju problema s kojima se susreću na javi. Snovi kroz povijest

Živimo u civilizaciji u kojoj je „imati“ postalo važnije no „biti“ a i to „biti“ sve više je uvjetovano slikama i porukama kojima nas zasipaju mediji. Kultura konca dvadesetoga i početka dvadeset prvoga stoljeća s pravom se smatra narcističkom. Međutim, narcizam nije „specijalitet“ samo našega doba nego činjenica ljudskoga postojanja i nije ograničen samo na